Brz uspon Kine privlači sve više pažnje. Neki smatraju da kineski razvoj predstavlja priliku, neki izazov, a neki prijetnju. A kako izgleda sadašnja Kina? Kuda ide jedna obogaćena i ojačana Kina? Kakav uticaj će imati na svijet, uključujući Bosnu i Hercegovinu?

Jel nije svima poznato, Kina je jedina zemlja čija civilizacija nikada nije prekinuta u historiji. Drevna Kina se zasnivala na poljoprivredi čija je poljoprivredna civilizacija dugo vremena bila na vodećem nivou u svijetu. Međutim, kada je na Zapadu počela Industrijska revolucija, zbog bahatosti i politike zatvaranja državnih vrata tadašnjih feudalnih vladara, mi smo zaostajali i postali tzv. “bolesnik u Istočnoj Aziji”. Zemlja je bila zahvaćena beskrajnim ratnim dešavanjima. Taj period je trajao preko stotinu godina.

1921. godine, osnovana je Komunistička partija Kine i 28 godina kasnije, 1949. Godine, KPK je osnovala Narodnu Republiku Kinu. A u narednih 28 godina, izgrađivan je i usavršavan socijalistički sistem. Od 1978. godine, Kina je počela reforme i otvaranje. Tada je kineski BDP po glavi stanovnika bio samo 127 američkih dolara, dok je isti u bivšoj Jugoslaviji blizu 3000 američkih dolara. U to vrijeme, 36% stanovnika je posjedovalo automobile, a u prosjeku svakih 1,8 porodica po jedan televizor i svaka 2,1 porodica po jedan frižider. Ovo je bez sumnje bilo zavidan uspjeh za tadašnje Kineze.

Kineski narod je više od 40 godina naporno istraživao i radio. Na tako slabom temelju, kineska ekonomija je od 1978. do 2018. godine ostvarila prosječni godišnji rast od 9,4% tokom 40 uzastopnih godina; u ekonomskoj historiji čovječanstva nijedna zemlja ili regija nije održala tako visoku stopu rasta tako dugo vremena. Rast vanjske trgovine dosegao je 14,5% godišnje i nijedna zemlja u ekonomskoj historiji čovječanstva nije mogla da se pretvori iz zatvorene ekonomije u otvorenu ekonomiju tako brzo. (slika: Operativna dužina brzih pruga u Kini je dosegla 29 hiljada kilometara). Kina je već postala druga svjetska ekonomija sa preko 30% doprinosa rastu svjetske ekonomije dugi niz godina i 76% doprinosa globalnom smanjenju siromaštva. Za manje od dvije generacije smo sustigli druge. U tom procesu, nije zabilježena nijedna ekonomska kriza, niti je nikao sirotinjski kvart.

Uz brzi razvoj ekonomije, vodimo računa i o izgradnji ekološke civilizacije. U Kini postoji jedna geografska crta nazvana “Heihe-Tengchong”. Jugoistočno od ove crte je 43% površine zemlje, koju naseljava 94% ukupnog stanovništva, što izaziva veliki ekološki pritisak. Shvatili smo da će priroda velikodušno uzvratiti čovječanstvu ako je racionalno koristi i štiti; A kad čovječanstvo nerazumno eksploatiše prirodu, dobiće nemilosrdnu kaznu. Zato čuvamo ekološku sredinu kao oči u glavi i odnosimo se prema njoj kao prema životu. Predsjednik Kine Xi Jinping je rekao da su čista voda i zelene planine veliko bogatstvo. Kina je prva velika zemlja u razvoju koja u velikom razmjeru kontroliše PM2,5, te je dala najveći doprinos zaštiti ozonskog omotača. Pokrivenost šume u Kini je povećana na 22% sa 16,6% na početku ovog stoljeća. Kina je u 2016. godini prvo objavila Nacionalni program za primjenu Agende održivog razvoja 2030. godine, sprovodila Nacionalni program protiv klimatskih promjena 2014. do 2020. godine, te uložila u Ujedinjene nacije instrument ratifikacije Pariškog sporazuma. Provođenje izgradnje ekološke civilizacije u Kini, najvećoj zemlji u razvoju sa više od 1,3 milijarde stanovnika, ima utjecaj svjetskih razmjera. (slika: kineska ruralna područja sa lijepim pejzažom)

Bivši generalni sekretar UN-a g. Ban Ki-moon je svojevremeno rekao da “Mnoge zemlje u razvoju mogu crpiti inspiraciju iz iskustva kineskog razvoja”. Ako kažemo da smo formirali kinesko rješenje za globalne izazove, kakve su njegove karakteristike?

Kina je posvećena putu razvoja koji odgovara njenim domaćim prilikama. Da li postoji udžbenik sa zlatnim zakonima koje treba slijediti za razvoj jedne zemlje kao što je slučaj sa Kinom? Da li postoji ikakav model koji može da se kopira? Kina je probala dosta stranih sistema upravljanja, koji se ipak nisu dobro uklopili. Poslije Opijumskog rata 1840. godine, Kina je izučavala naprednu tehnologiju sa Zapada, te podržala teoriju “Korištenje zapadnih iskustava na osnovu kineskog znanja”, što nije uspjelo promijeniti situaciju tadašnje Kine. 1911. godine, kad je došao kraj feudalnom političkom sistemu autokratije, probali smo Vestminsterski model demokratije, ali nije odgovarao. Na kraju, kineski komunisti su formirali čvrsto liderstvo i stupili na vlast, te se fokusirali na ekonomski razvoj kao centralni zadatak, što je omogućilo da se Kina podigne na noge, obogati i ojača. U procesu izgradnje zemlje, pogotovo nakon raspada Sovjetskog saveza, stalno su se mogle čuti razne teorije “kineskog kolapsa”. Međutim, umjesto da se sruši, Kina je iz dana u dan podizala svoju kompletnu državnu moć, kao i životni standard građana. Historija i stvarnost ukazuju na to da socijalistički put sa kineskim karakteristikama koji je kineski narod odabrao na osnovu domaćih uslova i radnih praksi najviše odgovara Kini. To su nam najudobnije cipele i nastavićemo ih nositi.

Navikli smo da imamo na umu “holističku teoriju” i zalažemo se za to da “svijet pripada svima”. Imamo snažnu svijest o zajednici zajedničke budućnosti čovječanstva i zato stalno držimo da se kineski razvoj ne može ostvariti u izolaciji od svijeta, dok kineski razvoj istovremeno predstavlja i priliku za svijet. Ne tražimo prioritet svoje zemlje. U proteklih 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine, pogotovo proteklih 40 godina od sprovedbe reformi i otvaranja, Kina je aktivno širila zajedničke interese sa drugim zemljama. Dok samu sebe obogaćuje, Kina je spremna pomoći i drugim zemljama da se ukrcaju u naš brzi voz razvoja i iskoriste rast Kine, kako bi postigli zajednički razvoj.

Prije 6 godina, Kina je predložila inicijativu “Pojas i put” koja podrazumijeva međunarodnu saradnju po principima zajedničkih konsultacija, zajedničkog doprinosa i ostvarivanja zajedničkih interesa. 126 zemalja, uključujući BiH, i 29 međunarodnih organizacija je potpisalo sporazum o zajedničkoj izgradnji “Pojasa i puta”. Inicijativa je postigla plodne rezultate. Izgradili smo više od 80 ekonomskih i trgovinskih zona zajedno sa relevantnim zemljama, što je lokalnim zajednicama osigurao znatan broj radnih mjesta. Termoelektrana u Stanarima, veliki lokalni projekat u okviru nje, puštena je u rad i 72% prihoda u lokalnoj zajednici dolazi od TE Stanari. Prosječna mjesečna plata u Opštini Stanari iznosi 1.210 KM, po čemu je na prvom mjestu među lokalnim zajednicama u BiH. To je živ primjer realizacije principa zajedničkih konsultacija, zajedničkog doprinosa i ostvarivanja zajedničkih interesa u praksi. Ako bh. narod želi, mi ćemo aktivno učestvovati u ekonomskoj izgradnji BiH.

Svjetska banka podcrtava da su se globalni trgovinski troškovi umanjili za 1,1% do 2,2%, zahvaljujući Pojasu i putu. Činjenice pokazuju da je Inicijativa “Pojas i put” postala razvojna prilika koja proističe iz Kine, a koju uživa cijeli svijet. U Kini postoji jedna poslovica koja kaže: “Mala rijeka će biti puna kada ima vode u velikoj rijeci”. Inicijativa “Pojas i put” je baš kao velika rijeka. Kad se zemlje duž ovog puta bogate i unapređuju, zar to ne donosi dobrobit i Kini? Dobrobit i za vas, i za nas, kao i za sve ostale. Po mom mišljenju, to je logični početak Inicijative “Pojas i put”.

Kina je posvećena miroljubivom razvoju zasnovanom na uzajamnom uvažavanju, saradnji i zajedničkoj pobjedi. Drugim riječima, ako se Kina unapređuje, to će sigurno donijeti dobrobit drugim zemljama, pogotovo zemljama koje intenzivno sarađuju sa Kinom. Neki ljudi vjeruju da će se historija uspona i pada velikih zemalja ponoviti i tvrde da će Kina u budućnosti stremiti hegemoniji, čime bi se ponovila historijska tragedija. To je veliki strateški nesporazum i pogrešna procjena. U historiji, Kina je bila jedna od najjačih zemalja na svijetu ali nikad nije napala ili kolonizirala druge zemlje. U posljednjim godinama vladavine cara Qianlong, sredinom 18. vijeka, Kina je bila prva ekonomija u svijetu sa trećinom svjetskog stanovništva i dugoročnim vanjskotrgovinskim suficitom, ali se nikad nije bavila koloniziranjem u inostranstvu. Ustvari, takvih dinastija u kineskoj historiji je bilo više, naprimjer Tang dinastija u 7. vijeku, Song dinastija u 10. vijeku i Ming dinastija u 14. vijeku. Možda se sjećate priče o Zheng Heovim putovanjima. Zheng Heov brod je bio 13 puta veći od Kolumbove jedrilice sa kojom je otkrio novi kontinent. Flota se sastojala od preko 240 brodova sa posadom od više od 27,4 hiljada osoba. Zheng Heova flota je najdalje dosegla do područja današnje Kenije u Istočnoj Africi, ali nisu zauzeli nijedan inč teritorije drugih zemalja duž ove linije, već su za sobom ostavljali dobre uspomene na prijateljske razmjene. Ovaj historijski zapis dalje pokazuje da Kina nikad nije bila prijetnja drugim zemljama, a danas neće preuzeti ulogu druge zemlje, niti će izazvati ili još manje zamijeniti bilo koju zemlju. Naš je princip “Ne činite drugima ono što ne želite da bude učinjeno vama”, dok je maksima “Mir je najdragocjeniji” duboko ukorijenjena u našoj tradicionalnoj kulturi.

Kineski narod je iskusio intenzivne patnje u modernim vremenima, stoga još više vrednuje mir i spokoj koji sada uživa. Ako Kina ima svoju “veliku strategiju”, onda bi to bio mir, stabilnost i razvoj. Iako je druga po veličini ekonomija, svjesni smo da naš BDP po glavi stanovnika zauzima tek 71. mjesto u svijetu, desetine miliona ljudi još uvijek živi u siromaštvu, svake godine 15 miliona ljudi je u potrazi za poslom. Ja sam obnašao lokalnu funkciju u jednom relativno bogatom mjestu u Shandong provinciji i iz ličnog iskustva znam koliko je težak zadatak i koliko su veliki izazovi za Kinu da ostvari razvoj, kao i koliko je značajan mir. Vjerujem da će Kina definitivno krenuti putem mirnog razvoja i sigurno će se držati puta koji je drugačiji od puteva uspona drugih velikih sila.

Sadašnji svijet se suočava se velikim promjenama neviđenim u proteklih stotinu godina, dok se čovječanstvo suočava sa nizom zajedničkih izazova. Istovremeno, zbog rastuće deglobalizacije, protekcionizma i unilateralizma, svjetski sistem upravljanja i mehanizam multilateralizma su na udaru, što je važan historijski kontekst trenutačnih trgovinskih trvenja između Kine i SAD-a. Sadašnjem svijetu je potrebniji multilateralizam nego ikada. Vjerujemo da je globalizacija ekonomije objektivan zahtjev razvoja društvene produktivnosti i neizbježan rezultat napretka nauke i tehnologije. Odbacivanje globalizacije je jednako nezamislivo kao odbacivanje svitanja. Kina će se dosljedno posvetiti očuvanju sistema slobodne trgovine i multilateralizma. Nedavno je kineski predsjednik Xi Jinping potvrdio na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu da je “Kina spremna da, zajedno sa svim stranama, nastavi ulagati napore, kako bi podržala koncept održivog razvoja, preuzela odgovornost za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, zagovarala multilateralizam, te poboljšala globalno upravljanje.”

Na kraju, šta za BiH znače Xi Jinpingove riječi “preuzeti odgovornost za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva”?

Proteklih godina, međusobno političko povjerenje se neprestano unapređuje dok je praktična saradnja između dvije strane postigla plodne rezultate. BiH je uključila razvijanje političkih i ekonomskih odnosa sa Kinom u Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018.-2023. Također, Kina je uključila BiH u Inicijativu “Pojas i put” i saradnju Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Termoelektrana u Stanarima je predana na korištenje i ostvaruje profit. Stupio je na snagu Sporazum o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša između naše dvije zemlje. Otvoreni su, jedan za drugim, Konfucijevi instituti na univerzitetima u Sarajevu i Banja Luci. Sve su to dragocjeni rezultati.

Kina smatra BiH svojim dobrim prijateljem i partnerom na zapadnom Balkanu i spremna je da se suočava sa izazovima, rame uz rame sa BiH. Dvije strane treba da nastave jačati komunikaciju i razmjenu politika kako bi pružile smjernice za saradnju u sljedećoj fazi. Trenutno, grad Sarajevo i grad Tianjin su uspostavili pobratimske odnose. Grad Mostar i grad Yinchuan imaju praktičnu razmjenu. Još uvijek igramo ulogu mosta i nadamo se da će i Banja Luka i drugi gradovi uspostavljati prijateljske odnose i saradnju sa nekim kineskim gradovima u bliskoj budućnosti, kako bi bh. entiteti i lokalne vlasti, kao i kineske provincije i gradovi u potpunosti igrali aktivnu ulogu u saradnji.

Drugo, u okviru Inicijative “Pojas i put” i saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, Kina će pružiti BiH više prilika za povezivanje i praktičnu saradnju. Postoji veliki prostor za saradnju Kine i BiH. Dvije strane treba da iskoriste ukidanje viznog režima za nosioce običnih pasoša kako bi istraživale potencijal za saradnju u turizmu i zimskim sportovima, kao i između malih i srednjih preduzeća, šireći saradnju u postojećim oblastima, kao što su energija i infrastruktura. (slika: Omladinski skijaški tim iz Tijanjina na zimskom treningu na Jahorini.)

Treće, biće više prilika za međusobno razumijevanje između naroda dvije zemlje. Kineska vlada svake godine nudi stipendije institucijama visokog obrazovanja u BiH za studiranje u Kini. Proteklih godina, pored dva Konfucijeva instituta u Sarajevu i Banja Luci, osnovana je Katedra za kineski jezik na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, a kineski jezik je uveden kao fakultativni predmet na Univerzitetu u Mostaru. Upriličen je umjetnički nastup “Sretna Kineska nova godina” u BiH tri uzastopne godine. Ove godine ćemo organizirati izložbu slikarstva, festival kineskih filmova, tradicionalne umjetničke nastupe i druge aktivnosti kulturne razmjene. Dobrodošli ste na sve ove aktivnosti. Mi ćemo ojačati razmjenu sa think-tankovima, institucijama visokog obrazovanja i medijima, kako bi naše međusobno razumijevanje bilo svestranije i racionalnije.

Kina poštuje nezavisnost, suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet BiH, te se neće miješati u unutrašnje poslove BiH. Mislimo da su sve zemlje, bez obzira na veličinu, ravnopravne. Iako je Kina geografski udaljena od BiH, ipak je intenzivno povezana sa bh. narodom.

Sljedeće godine ćemo obilježiti 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa dvije zemlje. Spremni smo da, u novom historijskom periodu, tražimo zajednički razvoj sa bh. narodima. Želimo bh. narodima dobro zdravlje i blagostanje.